Centar za kreativne industrije pod nazivom ARTCOR nedavno se pojavio u glavnom gradu Moldavije. Njegova glavna ideja je okupiti poduzetnike, studente i umjetnike pod jednim krovom kako bi se potaknuo razvoj kulturnih resursa zemlje. Projekt je razvio biro arhitekte iz Kišinjeva Maxim Kaluzhak. ARTCOR se nalazi u istorijskom centru grada, u neposrednoj blizini Državne akademije za muziku, pozorište i likovnu umetnost, a zgrada akademije delimično je korišćena u njenom projektu.
Ukupna površina ARTCOR-a je 850 m2… Od toga se 450 "kvadrata" nalazi direktno na teritoriji akademije - na prvom spratu zgrade iz 1950-ih. Ovdje je bilo mjesto za radionicu, biblioteku i sobe za sastanke. Pored toga, u staroj zgradi pojavili su se posebni prostori za administraciju centra, knjižara i prodavnica s dizajnerskim predmetima. Muzički dio, koji se sastojao od studija za snimanje i soba za probe, bio je smješten u podrumu.
Preostalo 400 m2 smješten u novi blok. "Povjerena mu je" uloga multifunkcionalnog prostora u kojem će se održavati sve vrste kulturnih i poslovnih događaja. Dakle, na prvom katu su izložbena dvorana i sala za sastanke, na drugom je još jedna izložbena dvorana, predavaonice, kao i prostorije za radionice i startupe. Još je viši krov - zelena terasa, kamo vode stepeništa (poznata i kao otvorene tribine), koja se mogu koristiti za treninge. Pogled s krova otvara se na susjedno imanje Kazimir-Keshko - spomenik arhitekture s kraja 19. vijeka.
Nova zgrada za ARTCOR napravljena je od armiranog betona i obložena čeličnim limovima od kortena po obodu. Na preostali betonski dio fasade postavljeni su bareljefi u obliku organa percepcije (i komunikacije) - očiju, usta, ušiju. Prema autorima, kompozicija bi trebala podsjećati na ljudsku prirodu. Prostorno rješenje novog bloka - u smislu zgrade je gotovo trokutasto - diktirano je konfiguracijom njegovog dijela od 1200 m2 i obližnjih zgrada, od kojih je jedno državno zaštićeno imanje porodice Kazimir-Keshko.
Izgled unutrašnjosti određen je strukturnim sistemom zgrade: težak kasetirani strop, unutarnja stubišta, tribine, zatamnjeni betonski zidovi.
-
1/5 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Ivan Bezvusceac. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
2/5 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Ivan Bezvusceac. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
3/5 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Ivan Bezvusceac. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
4/5 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Ivan Bezvusceac. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
5/5 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Ivan Bezvusceac. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
Arhitekti su uspjeli dobiti dodatnih 300 m2stvoriti tamo javni prostor. Zbog toga su srušena stara skladišta i privremene zgrade. Na ulazu, pored puta, postavljena je skulptura "Drvo znanja". Mala „kamena rijeka“nije samo ukrasni element i „oznake na putu“koji ističu put pješačenja, već i dio olujne kanalizacije.
-
1/5 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Ivan Bezvusceac. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
2/5 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Volker Kreidler. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
3/5 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Volker Kreidler. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
4/5 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Ivan Bezvusceac. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
5/5 Centar za kreativne industrije ARTCOR u Kišinjevu © Volker Kreidler. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
Projekt sudjeluje u nagradi koju organiziraju portal ArchDaily, Strelka KB i Institut Strelka. Na konkursu mogu učestvovati mlade arhitektonske firme s post-sovjetskog prostora. Imena tri pobjednika bit će objavljena 19. avgusta.
-
1/3 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Volker Kreidler. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
2/3 Centar kreativne industrije ARTCOR u Kišinjevu © Volker Kreidler. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca
-
3/3 ARTCOR Centar za kreativne industrije u Kišinjevu © Volker Kreidler. Fotografija ljubaznošću Maxima Calujaca