Izložba Ideal and Norm » doći će u Moskvu iz Sankt Peterburga. Koji je njegov koncept?
Vladimir Frolov: Izložba je održana u avgustu u okviru godišnjeg festivala «Gradovi budućnosti / Budućnost gradova “(detalje pogledajte ovdje). Ovaj put projekt je bio fokusiran na određenu temu. Pitali smo nekoliko arhitektonskih firmi da prokomentiraju što podrazumijevaju pod normom i idealom u urbanističkom planiranju i arhitekturi. Pitanje je postavljeno na apstraktan način, ali odgovori su bili prilično konkretni i, što je najvažnije, različiti. Neko se fokusirao na popravljanje postojećeg stanja i suprotstavljanje idealne slike. Na taj je način, na primjer, govorio Sergej Thoban. Pokazao je ne najoptimističnije stanje stvari u modernoj metropoli, prikazujući gusto naseljeni prostor s ogromnim kućama. I kao ideal pokazao je povijesni grad arhitekture u ljudskim razmjerima. Predstavnici biroa MLA +, istražujući u svom radu ideju idealnog grada, naprotiv, predložili su konsolidaciju zgrada za najefikasnije korišćenje teritorija.
Kakva je danas važnost razgovora o idealu?
Tokom proteklih stotinu godina, gradska uprava oslanjala se na veliki broj različitih regulatornih dokumenata. Pravni akti upravljaju prostorom i našim ponašanjem u njemu. Što se dalje, to se više regulacija tiče izgleda zgrada, odnosno same arhitekture. Kao posljedica toga, koncept ideala u platonskom smislu sve je teže primijeniti na stvarnost urbanog prostora. Uloga maštovitog razmišljanja profesionalca, prema kojem je grad prethodno dizajniran, smanjuje se. Kako da ga sačuvam? O tome razmišljamo na našoj izložbi. Na primjer, u djelu Stepana Lipgarta naglasak je na pronalaženju idealnog oblika za grad iz snova.
Kako je koncept izložbe u korelaciji sa centralnom temom arhitekture „RECONTEXT »?
Pokazalo se da je izložba bila prilično zanimljiva, a nama je svakako zanimljivo izložiti je u Moskvi. I premda smo djelovali u okviru vlastitog projekta posvećenog budućnosti gradova, organizacijski odbor «Zodchestvo”smatrali su da se savršeno uklapamo u format festivala. Tema «RECONTEXT “povezan je s preispitivanjem grada, što takođe odražava temu radova na izložbi. Prije svega, rad MLA + - oni samo pokušavaju razumjeti kako možete radikalno transformirati urbanu sredinu, namjerno izazivajući javnu raspravu. Razgovor „Uradi i zanemari“dotiče se normi u urbanom kontekstu.
Čemu će biti posvećen okrugli sto pod vašom moderiranjem na festivalu?
Zajedno s izlagačima i nekim moskovskim stručnjacima razgovarat ćemo o procesu aktivne transformacije urbanog prostora glavnog grada, koji promatramo iz Sankt Peterburga i koji se zaista može nazvati ponovnim kontekstom, ali ne samo. Urbani prostor je normaliziran i normaliziran, usklađen s međunarodnim formatima, s određenim globalnim konceptom grada, a ono što mu ne odgovara postupno se eliminira. Kakav je grad nastao kao rezultat ovog procesa, kako možete utjecati na njega? Da li je koncept utopije ili ideala i danas relevantan? U međuvremenu, o tome ne treba znati."
Spomenuli ste strukturu „globalnog grada » … Koje su vrijednosti na kojima se temelji moderno globalno racioniranje?
Zbog prevladavajućih urbanističkih ideja, udobnost je danas na čelu diskursa. Manifestacije ovog trenda mogu se primijetiti i u Moskvi. U međuvremenu, ovo je pomalo utopijska pozicija - udobnost nikada nije u potpunosti dostižna. Jednostavno je nemoguće da se učesnici u urbanom prostoru sa različitim interesima dogovore. Čak i ako pretpostavimo da će za pet godina samovozeći automobili biti inteligentni «punjenje pojavit će se u masovnoj upotrebi, kvarovi, sudari i nezgode ne mogu se izbjeći. Ipak, koncept ugodnog okruženja danas se uzima kao osnova.
Naravno, istorija urbanog razvoja poznaje i druge ideale. Sva zapadnoevropska arhitektura izgrađena je na estetskim principima, što je dovelo do pojava poput Sankt Peterburga - grada daleko od udobnosti.
Je li projekt zanimljiv samo profesionalnoj zajednici ili širokoj publici?
Izložba «Ideal and Norm “održano je u Sankt Peterburgu u javnom prostoru Nove scene Aleksandrinskog pozorišta, gde je svako mogao da ode. Svakako, s obzirom na trenutnu opsesiju urbanim razvojem, takve rasprave podstiču znatiželju širokog kruga ljudi.
Međutim, kada se poziva na raspravu o arhitekturi, neizbježno se postavljaju pitanja: ko su sudije? Kako uključiti građanina u donošenje odluka? U kojoj mjeri otvorenost diskusija utječe na kvalitet arhitekture u gradu? Iako se u Moskvi puno radi na privlačenju nestručnjaka za raspravu o pitanjima urbanog planiranja. Možda je za interaktivnost potreban drugačiji format, različit od Zodčestva, koji i dalje cijenimo upravo kao profesionalni sveruski forum.
Postoje li neki uspješni svjetski primjeri popularizacije arhitekture?
Čitav svijet, polazeći od paradigme ugodnog grada, nastoji stvoriti psihološku udobnost za stanovnike megalopolisa. Ne može se zamisliti bez utjecaja, iako u određenim granicama, stanovnika na stvarni urbani prostor. Za to postoje posebne urbanističke institucije, kao i programi koji uzimaju u obzir rezultate glasanja i takmičenja. Mnogo ovisi i o tome koje je pitanje izloženo na raspravu. Dobar primjer takve interaktivnosti, koji se trenutno može primijetiti, je otvoreni natječaj za stvaranje objekata malih arhitektonskih oblika, koji je održao Odbor za urbanizam i arhitekturu Sankt Peterburga. Glasanje putem Interneta omogućava nam da otkrijemo mišljenje građana o pristiglim radovima, da vidimo da li se to mišljenje podudara s odlukom žirija. U međuvremenu, o tome ne treba znati."
Ostaje pitanje - kako ideal pretvoriti u normu, a ne u utopiju …
Utopiju, kao što znamo iz istorije, možemo ostvariti - samo vrijedi li to? Ideal u našem projektu nije shvaćen kao utopija, on je vrsta estetskog i etičkog prototipa, čijem poštivanju vrijedi težiti. Izuzetno je teško stvoriti nešto idealno u stvarnom svijetu punom globalnih problema i normalizirajućih utjecaja. Pa ipak, u prošlosti su se, uz povoljan splet okolnosti, pojavili takvi predmeti i prostori u kojima i dalje uživamo i doživljavamo ih kao referentnu tačku.
